Ve�ina ljudi koji su bili kontaktirani se se�aju kontakta ne samo u svojoj podsvesti ve� do izvesnog stepena i u svojoj svesti. Ovo se ne mo�e spre�iti, jer su dve polovine va�eg mozga napravljene tako da razgovaraju jedna sa drugom, i doga�a se konstantno curenje. Kako se kontakti sa nama zapisuju samo u podsvesti, prise�anje na posetu ne li�i na prise�anje posle amnezija, kada se doga�a rekonekcija se�anja. Kod amnezije, memorija je ve� u svesti, samo je isklju�ena, i miruje kao zasebni deo.
Kada se kontaktirani priseti, svesna se�anja se izgra�uju po prvi put, tako da se de�ava proces eskalacije. Bez obzira da li se prise�anje de�ava za vreme analize sna, dnevnog sna, ili pod hipnozom, proces je u su�tini isti. Fragment, koji je �vrsto vezan za podsvest, se prebacuje u svesni deo mozga, ali u po�etku uop�te nije povezan sa drugim svesnim se�anjima. Me�utim, kako fragment sadr�i neke putokaze ka ostalim delovima svesne memorije, po�inje izgra�ivanje veza sa svesnom memorijom. Zar to nije bio pozajmljeni ogrta� koji sam nosio one no�i koju sam proveo kod ro�aka D�oa kada sam slu�ajno ostao da prespavam? Zar to nije prijatelj iz detinjstva, sa kojim sam gradio ku�icu od drveta u �umi iza �kole? Mo�e li se zapam�eni o�tar bol i privremena dezorijentacija, zbog uzimanja uzorka tkiva sa zadnjeg dela noge, povezati sa �udnim o�iljkom koji kao da se iznenada pojavio jednog dana?
Na ovakav na�in po�inje izgra�ivanje svesnog se�anja, i nastavja se dalje zavisno od volje kontaktiranog da se priseti. Ako je kontaktirani upla�en, ili ako rado koristi put poricanja kako bi se izborio sa situacijom, prise�anje biva blokirano. Prise�anje ostaje u fazi odvojenih fragmenata memorije u svesti, koji najverovatnije nikada ne�e biti povezani. Ako, me�utim, kontaktirani �eli da se priseti, tj. ako je njegova radoznalost ve�a od njegovog straha i anksioznosti, izgra�ivanje svesne memorije se sve vi�e ubrzava. Razmi�ljanjem o ovome, kontaktirani stvara sve vi�e i vi�e veza u svojoj glavi, i njegov �ivot kontaktiranog po�inje da se formira. Ponekad je okida� �itanje o iskustvima drugih, i iako ovu �injenicu koriste zluradi da bi tvrdili da su kontaktirani u stvari samo histerici koji lako podle�u sugestiji, ovo je u stvari metod koga koriste na hiljade puta dnevno razni u�itelji, terapeuti, gurui za usavr�avanje sopstvenog bi�a, politi�ari, advokati na su�enju, sve�tenici, i deca kada se obra�aju svojim roditeljima. Zar se ne se�a� kada si... zamislite situaciju u kojoj... seti se kada si poslednji put...
Kontaktirani koji su svesni posete, oni koji su obavili istra�ivanje u svojoj podsvesti i napravili solidnu bazu u svojoj svesti gotovo uvek poku�avaju da otkriju na�in na koji mogu da se prisete doga�aja neposredno posle posete. Oni prime�uju izvesne korelacije. Neobi�nu i nikad ranije do�ivljenu �elju da odu sami u �etnju kroz �umu, ose�aj da je ne�to druga�ije u ovom trenutku nego nekoliko trenutaka ranije, ili ponekad shvataju da su se upravo vratili ako se njihovo telo trese, ili su upla�eni bez ikakvog razloga. Kontaktirani naj�e��e znaju mnogo ranije da �e se desiti poseta, i njihova �elja da budu sami, u �umi ili negde drugde, je deo njihovog plana da razmisle o svemu nakon posete. Oni sami sebi prire�uju period mira i samo�e. Neposredno pre posete, kontaktirani je svetan, telepatski, o �emu �e se govoriti. Na primer, ako �e biti vo�ena diskusija o projektu na kome kontaktirani radi i o problemu u vezi koga je kontaktirani tra�io pomo�, kontaktirani mo�e iznenada primetiti da razmi�lja o re�enju koje mu nije padalo na pamet ranije, i da je manje zabrinut. Ovo je siguran znak da se poseta dogodila.
Po�to �esto koristimo paralizovano stanje da bismo transportovali kontaktirane, obi�no postoje reakcije kada uklonimo ovo stanje. Telo reaguje, ponekad tako �to je suvi�e relaksirano, na primer, za stoje�u poziciju i zato mora iznenada da prilagodi muskulaturu za stoje�i plo�aj, a ponekad reaguje na iznenadnu stimulaciju refleksom iznena�enosti. Ovo je tako�e siguran znak da se poseta upravo dogodila.